Prosječna cijena barela nafte bila je najniža od 2004. godine, prema studiji

Svake godine bp izrađuje izvještaj koji analizira stanje energetskih tržišta, “ bp Statistički pregled svjetske energije “. Kao što se moglo očekivati, ono što je sada objavljeno za 2020. godinu otkriva “dramatičan uticaj koji je globalna pandemija imala na energetska tržišta”.

Potrošnja primarne energije i emisije ugljika iz potrošnje energije zabilježile su najbrži pad od Drugog svjetskog rata (1939-1945).

S druge strane, obnovljivi izvori energije su nastavili svoju putanju snažnog rasta, s naglaskom na energiju vjetra i sunca, koji su imali najveći godišnji rast.

Glavni svetski naglasci

U 2020. potrošnja primarne energije pala je za 4,5% - najveći pad od 1945. godine (godina završetka Drugog svjetskog rata). Ovaj pad je uglavnom uzrokovan naftom, koja je činila oko tri četvrtine neto pada.

Cijene prirodnog plina pale su na višegodišnje minimume; međutim, udio gasa u primarnoj energiji nastavio je rasti, dostigavši rekordnih 24,7%.

Proizvodnja vjetra, sunca i hidroelektrana je zabilježena u porastu, uprkos padu globalne potražnje za energijom. Kapacitet vjetra i sunca povećan je na nevjerovatnih 238 GW u 2020. – više od 50% u odnosu na bilo koji drugi period u istoriji.

Po zemljama, Sjedinjene Američke Države, Indija i Rusija su svjedočile najvećem padu potrošnje energije u istoriji. Kina je zabilježila najveći rast (2,1%), jedna od rijetkih zemalja u kojoj je prošle godine porasla potražnja za energijom.

Emisije ugljika iz potrošnje energije pale su za 6 posto u 2020., što je najveći pad od 1945. godine.

„Za ovaj izvještaj – kao i za mnoge od nas – 2020. će biti označena kao jedna od najiznenađujućih i najizazovnijih godina ikada. Ograničenja koja se nastavljaju širom svijeta imala su dramatičan utjecaj na energetska tržišta, posebno na naftu, čija je potražnja vezana za transport slomljena.”

„Ono što je ohrabrujuće je da je 2020. bila i godina u kojoj su se obnovljivi izvori istakli u globalnoj proizvodnji energije, bilježeći najbrži rast ikada – uglavnom vođen troškovima povezanim s proizvodnjom energije iz uglja. Ovi trendovi su upravo ono što svijetu treba da se suoči sa svojim prelaskom na neutralnost ugljika – ovaj snažan rast će dati više prostora obnovljivim izvorima energije u odnosu na ugalj.”

Spencer Dale, glavni ekonomista u bp

U evropi

Evropski kontinent takođe odražava uticaj pandemije na potrošnju energije — potrošnja primarne energije pala je za 8,5% u 2020. godini, dostigavši najniže nivoe od 1984. To se odrazilo i na pad emisije CO2 od 13% izazvane potrošnjom energije, što označava najnižu vrijednost od najmanje 1965. godine.

Konačno, opala je i potrošnja nafte i gasa, sa padom od 14%, odnosno 3%, ali je najveći pad registrovan na nivou uglja (koji je pao za 19%), čiji je udeo pao na 11%, manje po prvi put na obnovljive izvore energije, što je 13%.

70 godina bp Statistical Review of World Energy

Prvi put objavljen 1952. godine, izvještaj o statističkom pregledu bio je izvor objektivnih, sveobuhvatnih informacija i analiza koje pomažu industriji, vladama i analitičarima da bolje razumiju i protumače razvoj događaja na globalnim energetskim tržištima. Vremenom je pružio informacije o najdramatičnijim epizodama u istoriji svetskog elektroenergetskog sistema, uključujući krizu u Sueckom kanalu 1956, naftnu krizu 1973, Iransku revoluciju 1979 i katastrofu u Fukušimi 2011.

Ostali naglasci

PETROLEUM:

• Prosječna cijena nafte (Brent) bila je 41,84 dolara po barelu 2020. godine – najniža cijena od 2004. godine.
• Svjetska potražnja za naftom pala je za 9,3%, a najveći pad zabilježen je u Sjedinjenim Američkim Državama (-2,3 miliona b/d), Evropi (-1,5 miliona b/d) i Indiji (-480 000 b/d). Kina je bila praktično jedina zemlja u kojoj je potrošnja rasla (+220.000 b/d).
• Rafinerije su također zabilježile rekordan pad od 8,3 procentna poena, na 73,9%, što je najniži nivo od 1985. godine.

PRIRODNI GAS:

• Cijene prirodnog plina zabilježile su višegodišnji pad: prosječna cijena sjevernoameričkog Henry Hub-a bila je 1,99 USD/mmBtu 2020. – najniža od 1995. – dok su cijene prirodnog plina u Aziji (Japan Korea Marker) zabilježile najniži nivo ikada, dostigavši svoj rekord niska (4,39 USD/mmBtu).
• Međutim, udio prirodnog plina kao primarne energije nastavio je rasti, dostigavši rekordnih 24,7%.
• Opskrba prirodnim gasom porasla je za 4 milijarde kubnih metara ili 0,6%, ispod prosječnog rasta zabilježenog u posljednjih 10 godina od 6,8%. Opskrba prirodnim gasom u SAD porasla je za 14 milijardi kubnih metara (29%), djelimično nadoknađena padom uočenim u većini regija, poput Evrope i Afrike.

UGLJEN:

• Potrošnja uglja pala je za 6,2 ex džula (EJ), ili 4,2%, potaknuta potpomognutim padom u SAD-u (-2,1 EJ) i Indiji (-1,1 EJ). Potrošnja uglja u OECD-u dostigla je najniži nivo u istoriji, prema informacijama koje je prikupio bp iz 1965. godine.
• Kina i Malezija bile su značajni izuzeci jer su zabilježile povećanje potrošnje uglja od 0,5 EJ i 0,2 EJ, respektivno.

OBNOVLJIVI, VODNI I NUKLEARNI:

• Obnovljivi izvori energije (uključujući biogoriva, ali isključujući hidro) rasli su za 9,7%, sporijim tempom od prosječnog rasta u posljednjih 10 godina (13,4% godišnje), ali uz apsolutni rast u smislu energije (2,9 EJ), uporediv sa rast ostvaren u 2017, 2018 i 2019.
• Solarna električna energija porasla je na rekordnih 1,3 EJ (20%). Ipak, vetar (1,5 EJ) najviše je doprineo rastu obnovljivih izvora energije.
• Kapacitet proizvodnje solarne energije povećan je za 127 GW, dok je energija vjetra porasla za 111 GW - gotovo udvostručivši najviši nivo rasta koji je ranije zabilježen.
• Kina je bila zemlja koja je najviše doprinijela rastu obnovljivih izvora energije (1,0 EJ), a slijede je SAD (0,4 EJ). Kao regija, Evropa je najviše doprinijela rastu ovog sektora sa 0,7 EJ.

STRUJA:

• Proizvodnja električne energije pala je za 0,9% — što je oštriji pad od onog zabilježenog u 2009. (-0,5%), jedine godine, prema podacima bp-a (počevši od 1985.), u kojoj je došlo do pada potražnje za električnom energijom.
• Udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije porastao je sa 10,3% na 11,7%, dok je ugalj opao za 1,3 procentna poena na 35,1% - što je dalji pad u rekordima bp-a.