O va'a tetele e 15 i le lalolagi e sili atu le NOx o lo'o tu'uina atu nai lo ta'avale uma i luga o le paneta

Anonim

E tusa ai ma le Carbon War Room (CWR), e sili atu i le 90% o fefaʻatauaʻiga a le lalolagi o loʻo faʻamatalaina e ala i felauaiga i luga o le gataifale i luga o lana laina faʻatau.

Va'a tetele, leviathans u'amea moni e fa'aola e le suau'u suau'u (o otaota mai le fa'amamāina o le suau'u) o lo'o la'u tone o uta, ma e nafa ma le fa'atulagaina o le tamaoaiga o le lalolagi. O lau ta’avale, lau telefoni fe’avea’i ma e o’o fo’i i nisi o fuala’au ‘aina e te ‘ai o lo’o feavea’i e nei va’a. Mai Saina i Europa, pe mai Europa i le US, o felauaiga o se vaega taua o fefaʻatauaiga i le lalolagi atoa.

FESOASOANI: Tofa ia Diesel. E faanumera aso o afi afi

O le faʻafitauli e tusa ai ma le CWR, o se NGO faʻapitoa mo le faʻafefeina o le faʻaleagaina, o va'a tetele e 15 o le lalolagi na'o ia e tu'uina atu le tele o le NOx ma le sulfur i le atemosifia nai lo le 1,300 miliona ta'avale o lo'o ta'amilo i le lalolagi.

E pei ona ta’ua muamua, o va’a nei e fau i le suauu. O se suauu e maua mai le suauu, e sili atu le mama nai lo le penisini poʻo le tiso tatou te tuʻuina i totonu oa tatou taavale. E ui ina na'o le 3% o kasa oona e tu'uina atu e lenei va'a a le neivi, o le aofa'i o le nitrogen oxides (le NOx ta'uta'ua) o lo'o tu'uina atu i totonu o le ea o lo'o fa'apopoleina ai: e sili atu nai lo le fa'aosoina o le 1.3 piliona ta'avale o lo'o ta'amilo i le lalolagi.

vaa

Fa'apopoleina? Leai se masalo.

E pei ona tatou vaʻaia, o le faʻamalosia o le siosiomaga i luga o pisinisi taʻavale ua faʻatupulaia i lea tausaga ma lea tausaga. Vaʻai i aʻafiaga o le Dieselgate case ma talanoaga faifaipea e uiga i le faʻaogaina o masini Diesel i lalo o le faʻatonuga fou o le siosiomaga (vaʻai iinei).

O se avega ua mafua ai ona siitia le lafoga ma le tau o taavale. Faatasi ai ma pisinisi vaʻa ma kamupani vaʻa, ua faʻateleina foi le mamafa, ae faʻaitiitia le malosi.

E tusa ai ma le The Economist, o le tau o felauaiga o loʻo i lalo ifo faʻasolopito. O le tele o ofo o loʻo i ai i le vaega ua faʻaititia ai tau. E tusa ai ma lenei tulaga, e leai ni faʻamalosiaga poʻo se avanoa e faʻaititia ai le tulaga faʻalenatura o latou gaioiga. Ose fa'agasologa fa'agesegese mai le tulaga fa'atekinisi, ma taugata tele mai le va'aiga tau tamaoaiga.

I lenei ata le mautonu, e ui i lea, o loʻo i ai se itu taua e tatau ona faʻamamafaina: o se vaega tele o le faʻafefe mai vaʻa e tupu i luga o le sami, e faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o le soifua maloloina lautele nai lo taavale i totonu o taulaga.

ata o le lumanai

Na palota le Palemene Europa i le masina na teʻa nei e aofia ai le faʻaaogaina o vaʻa i totonu o le European Union's Greenhouse Gas Emission Trading Scheme (EU ECE).

I luga o laina tutusa, ua malilie Malo Aufaatasi e tuʻuina atu tapulaʻa i luga o le filogia o nei vaʻa i le 2020. Faiga e mafai ona faʻateleina ai le mamafa i luga o le vaega, ma e tatau ona i ai se aafiaga i le tau o oloa mo le tagata faʻatau mulimuli. Aua o le 90% o fefaʻatauaʻiga a le lalolagi e ala i felauaiga i luga o le sami.

Punavai: Le Economist

Faitau atili