Aisea e fuaina ai le malosi i solofanua?

Anonim

E tatau ona tatou toe foʻi i tua i le 18th seneturi, o le amataga o le Industrial Revolution, e faʻamalamalama atili ai le faʻaogaina o le solofanua o se iunite o le mana.

O le vaitau lea tatou te maua ai James Watt , lauiloa Sikotilani inventor, kemisi ma inisinia. Faatasi ai ma le tele o taunuʻuga na ausia e Watt, atonu o le sili ona lauiloa ma sili ona taua o le faʻaleleia atili o le afi afi a Thomas Newcomen, na faia i le 1712, lea na tumau pea le le suia mo le tele o tausaga.

Na maeʻa le toe faʻaleleia o se tasi o nei masini, auʻiliʻiliga ma le tele o suʻega, i le 60 o le seneturi. XVIII, na maua e James Watt ni fofo na iu ai ina matua faateleina le lelei o le afi afi. Sa i ai se tulaga mata'ina tele i le lelei (fa'aitiitia le fa'atau i le 75%), sili atu le tau-fa'amanuiaga fa'atatau ma sili atu le malosi.

Ae ui i lea, naʻo le 1781 na mafai ai e Watt ona i ai se afi afi ma le malosi faufale talafeagai e faʻatau ma aoga. O le taimi lea na tula'i mai ai fesili muamua e uiga i le fa'asalalauina ma le fa'alauiloaina o tupe maua na maua e fa'atatau i le masini a Newcomen.

James Watt

I le taimi muamua, na ia faia se faiga malo, lea e totogi ai e ana tagata faʻatau le 1/3 o tupe teu na faia i le faʻaaogaina o lana masini faʻatusatusa i isi. Ae faʻafefea ona faʻaalia e tagata fou le lelei o lau masini pe a latou leʻi faʻafesoʻotaʻi ma lenei tekinolosi fou?

I lena taimi, e leai se iunite e fuaina ai tupe maua o le tasi tekinolosi i luga o le isi. Sa tatau ona fai se fofo...

ua fanau mai le horsepower

O le taimi lava o se tagata su'esu'e, o se tagata su'esu'e. Na filifili Watt e fausia se fua fuaina fou e mafai ai ona faʻatusatusa vave lana masini ma le "masini" sili ona faʻaaogaina i le taimi mo ituaiga uma o galuega: le solofanua . O lea na fa'afaigofie ai ona fa'amatala ma fa'atusatusa le fa'atinoga o lau masini. I le talitonuga, o le i ai o se afi ma le 1 hp o le malosi o le a tutusa ma le i ai o se solofanua i tulaga o le gaosiga.

O lea, o le horsepower (hp) iunite o fua na aliaʻe, lea o le a avea ma a tatou horsepower (cv).

O a ni su'esu'ega na faia e Watt e iloa ai le tele o le malosi o le solofanua? E leai se tasi na te iloa mautinoa. E tele fa'aliliuga o le auala na maua ai e Watt le numera mulimuli. Ae ui i lea, e leai se masalosalo e uiga i le ituaiga o solofanua na avea ma faʻamatalaga: o se faata'ita'i po o se solofanua toso , o se ituaiga malosi e masani ona faʻaaogaina i le maina poʻo le faʻatoʻaga, faʻapitoa tonu o faʻaoga e mafai ona faʻaogaina ai lau masini.

solofanua toso
fa'ata'ita'i po'o se solofanua toso

I le faaiuga o le mea na fuafuaina o lena tasi le malosi o solofanua e tutusa ma le 33,000 pauna-futu i le minute , talu ai o le malosi e tutusa ma le galuega na faia i luga o se iunite o le taimi. Faatasi ai ma le fausiaina o le metric system, lea na matou taliaina, o nei tau na liua i le 75 kgf · m / s (kilogram malosi i le mita i le sekone). O le fa'atusatusaga ma le fa'ata'ita'iga na fa'atinoina ina ia maua ai lea fa'ai'uga o lo'o fa'aalia ile ata lea:

Le malosi o solofanua i le metric system

E tusa lava po o le a le faʻatusatusaga na faia e fuafua ai lona tau, o le horsepower na avea ma iunite autu e fuafua ai le afi afi ma o loʻo faʻaaogaina pea i aso nei. Ma e mafua foi ona o nei ituaiga eseese o faʻatusatusaga o loʻo i ai ni eseesega i le va o le cv, hp poʻo le bhp.

O le mea e ofo ai, o le sao o James Watt i le alualu i luma o afi afi o le a taʻitaʻia ai lona igoa, Watt, ua faʻaaogaina e fai ma fuataga masani o le malosi i lalo o le SI (International Unit System) i le 1972. Ae matou te fia iloa pea le malosi o le afi i solofanua. ae le o le watts, pe sili atu, kW (kilowatt).

I le auala ... o le horsepower e tutusa ma le 735.5 W poʻo le 0.7355 kW ma le horsepower e tutusa ma le 745.6 W.

Faitau atili